TEMA: 6.-NOMBRES DE PUEBLOS
MAYAS, BARRIOS, INSTITUCIONES, LUGARES Y SU HISTORIA
Pomuche’ jach k´aj oola’an tu yo’olaal ba’ax suuk u beetal
tumen le kaj náalo’ob.
U k’aabae’ yaan k’a p’éel bix u ya’alaal chumpaja’anil:
Le yáa xo’ ku ya’alal, le ka’aj k’ucho’ob le sasak
wíiniko’obó ti´e le k’aajo’ tu yila jo’ob naats’ ts’ono’ot yaan naats’ kiwik
ichil le kaajo’ ya’abach mucho’obtikin kunta’an tumen k’iin ka’ tu tukultajo’ob
ti’ e kaajo’ ku oop’ kunsa’aj mucho’ob u ti’al janbil le o’olale ts’a’ab u k’aaba’
pocmuch.
U k’ap’éel bix pa’atik u k’aaba’ le kaajo’ ku ya’alalej ti’ e
naats’ ti le ts’ono’otó ila’ab ya’abach k’olelo’ob tu p’o nok´o’ob ka’
k’aata’ab ti le ti’o’ob bix u k’aba’ le k’ajo’, letio’obe’ ma’ tu na’atajo’obi’
ba’ax a’ala’ab ti’ob ka’ tu natajo’obe’ tu k’aata’ab ba’ax ku betiko’ob ka’ tu
yalaj jo’ob tin p´o’, ka’ k’aata’ab ti’ bix u k’aba le mucho’ ka tu yalaje’
“much”. Le o’olale pat k’aba’ ta’ab: “tin p’o’ much”.
Pomuch, es famoso por sus tradiciones y los habitantes. Este
pueblo tiene dos versiones la primera se dice que cuando los primeros españoles
llegaron a esta tierra vieron cerca del cenote de pomuch sapos tostados por el
sol y pensaron que este lugar se tostaba a los sapos para comerlos, por lo que
este lugar se le llamó pocmuch.
La segunda versión es que en el mismo lugar se encontraban
varias mujeres indígenas lavando y al preguntarles cómo se llamaba el lugar
confundieron la pregunta y dijeron “tin p’o´”: estoy lavando”. Y al peguntarles
cómo se llamaba los sapos les dijeron “much”, y de ahí proviene la etimología:
tin p’o’ much “lugar donde se lavan los sapos”.
0 comentarios:
Publicar un comentario